Bol u ramenu – fizikalna terapija – lečenje

Fizikalna terapija ramena

Bol u ramenu može biti uzrokovan problemima sa ramenim zglobom, kao i problemima sa okolnim mekim tkivima, kao što su mišići, ligamenti, tetive i burze. Bol u ramenu koji dolazi iz zgloba često se pojačava pokretima ruke ili ramena.

Bol u ramenu – anatomija

Rameni zglob, takođe poznat kao glenohumeralni zglob, je kuglasti zglob formiran artikulacijom humerusa (nadlaktične kosti) i glenoidne šupljine lopatice (šupljine ramena). Ovaj zglob je veoma pokretan, što omogućava širok spektar pokreta ruke, ali ga ova pokretljivost čini i podložnim nestabilnosti. Rameni zglob je stabilizovan složenom mrežom mišića, tetiva, ligamenata i zglobne kapsule.

Ruka se sastoji od ramenog zgloba, lakatnog zgloba i radioulnarnog zgloba. Rame je kuglasti zglob koji povezuje humerus (nadlaktičnu kost) i lopaticu (ramensku kost). Lakat je šarnirni zglob gde se humerus spaja sa radijusom i ulnom (kostima podlaktice). Radioulnarni zglob omogućava rotaciju podlaktice.

bol u ramenu

Anatomija zgloba ramena

Zglob ramena čine:

  • kosti
  • hrskavice
  • ligamenti
  • tetive
  • burse

Bol u ramenu – koje kosti čine zglob ramena

Humerus – nadlaktica
Scapula – lopatica
Clavicula – ključna kost

Fizikalna terapija zgloba ramena

art. Omae – kosti koje čine zglob ramena

Bol u ramenu – uloga hrskavice u zglobu ramena

Zglob ramena čine i hrskavice koje pokrivaju krajeve kostiju humerusa i glenoidne šupljine.

Sama hrskavica u ramenu ima zadatak da smanji trenje koje nastaje prilikom izvođenja pokreta u zglobu ramena, pri čemu se krajevi kosti dodiruju upravo preko hrskavičaste strukture.

Bol u ramenu – koji ligamenti čine zglob ramena

Kosti povezuju ligamenti koji zglobu ramena daju stabilnost. Glavni ligamenti u ramenom zglobu su:

  • glenohumeralni ligamenti
  • korakoakromijalni ligament
  • korakoklavikularni ligamenti
ligamenti ramena

Ligamenti ramena

Glenohumeralni ligamenti (gornji, srednji i donji) su ključni za stabilizaciju prednjeg ramenskog zgloba. Korakoakromijalni ligament čini deo korakoakromijalnog luka, a korakoklavikularni ligamenti povezuju korakoidni nastavak sa ključnom kosti.

Bol u ramenu – uloga tetiva u zglobu ramena – rotatorna manžetna

Tetive vezuju mišiće za kosti.

Fizikalna terapija zgloba

Tetive zgloba ramena – rotatorna manžetna

Postoje četiri tetive rotatorne manžetne: mišića supraspinatus, infraspinatus, teres minor i subskapularis-a, kao i tetiva mišića biceps brachii. Tetive rotatorne manžetne povezuju mišiće ramena sa humerusom, omogućavajući širok opseg pokreta. Tetiva bicepsa, posebno duga glava, stabilizuje rameni zglob.

Bol u ramenu – uloga burse u zglobu ramena

Bursa ramenog zgloba

Bursa ramenog zgloba

Burs je tanka vrećica ispunjena sinovijalnom tečnošću koja se nalazi na mestima između kosti i okolnog mekog tkiva tetiva, mišića oko zglobova. Značaj burse je da smanjuje trenje koje nastaje pomeranjem telesnih segmenata.

Bol u ramenu – klinička slika

Lokacija i intezitet bola u ramenom zglobu može da se razlikuje u zavistnosti od uzroka problema. Znaci i simptomi koji ponekad prate bol u ramenu uključuju:

  • Oticanje i ograničena pokretljivost u zglobu ramena
  • Asimetrija povređenog ramena u odnosu na zdravo rame
  • Crvenilo i toplina na dodir
  • Provakacija bola dodirom povređenog segmenta
  • Provokacija bola pokretima u ramenom zglobu
  • Slabost i/ili nestabilnost ramena
  • Kreptacije – „pucketanje i škripanje“ u zglobu ramena
  • Nemogućnost pomeranja ruke u ramenu

Bol u ramenu – dijagnostika

Da bi se tačno utvrdio razlog najčešće bola u zglobu ramena, koriste se sledeće dijagnostičke metode.

1. Klinički pregled – detaljna terapeutska procena koja obuhvata:

  • anmneza – kada i kako je nastala tegoba
  • provera obima ekstremiteta
  • provera amplituda pokreta
  • provera postojanja deformiteta
  • palpatorna provera i tačna lokacija bola
  • palpatorna provera tepmperature povređenog segmenta
  • detaljan mišićni test sa proverom provokacije bola

APARATURNA DIJAGNOSTIKA

2. Rtg. snimak

3. CT – scan

4. MRI – magnetna rezonanca

5. Artroskopija

Fizikalna terapija bola u ramenu – lečenje povređenog ramena

Cilj fizikalnih terapija je:

  • otkloniti bol
  • zaustaviti upalni proces povređenog ili bolesnog segmenta
  • zaustaviti upalni proces perifernog nerva
  • kod preloma kosti – ubrzati proces zarastanja kosti
  • resorbovati otečenost
  • revitalizovati periferni nerv
  • uspostaviti fiziološki mišićni tonus
  • pripremiti pacijenta za hiruršku intervenciju
  • sprovesti oporavak nakon hirurške intervencije
  • pripremiti telo za kineziterapiju – medicinsko vežbanje

U Ambulanti NIKA se u prvoj fazi lečenja sprovode analgetske i antiinflamatorne fizikalne procedure – terapija bola i terapija resorpcije otoka, tako što se lek aplikuje lokalno – elektroforezom.

Fizikalne terapije terapije su se pokazale kao odlične i za rešavanje problema povećanog mišićnog tonus – spazma mišića, što je čest pratilac bola.

U Ambulanti fizikalne medicine NIKA, u okviru fizikalne terapije ramena pored standardne primene elektroterapije koja obuhvata razne vrste struja, lasera i ultrazvuka, OBAVEZNO se primenjuje i terapija kvantnim laserom, Shockwave terapija, terapeutska masaža mišića ramena, glave i vrata i lopatične regije, aplikacija obloge od lekovite gline na bolno mesto kao i primena pasivnog pokreta u zglobu ramena.

U Ambulanti fizikalne medicine NIKA, u okviru fizikalne terapije preloma ramena koristi se terapija magnetom koja pospešuje stvaranje mladih koštanih ćelija, tako da je i zarastanje preloma duplo brže.

Čak i kod upućivanja na hiruršku intervenciju, fizikalnim procedurama koje se sprovode pre operacije, proces oporavka se posle operacije znatno skraćuje. Postoperativno se i dalje preporučuje fizikalna i kineziterapija sve do vraćanja svih životnih i sportskih aktivnosti koje su postojale pre povrede.ovećanog mišićnog tonus i spazma mišića i u terapiji bola.

Fizikalna terapija bola u ramenu – lečenje – kineziterapija ramena – medicinsko vežbanje – sistemsko rešenje

Po završetku fizikalnih terapija koje traju 2- 3 nedelje, a gde je cilj ispunjen započinje se kineziterapija – medicinsko vežbanje koje je uvek i jedino prirodno sistemsko lečenje bola u ramenom zglobu!

Kineziterapija počinje od zatečenog stanja što je najčešće nemogućnost da se ruka pomeri. Svako i minimalno pomeranje ruke u zglobu ramena provocira bol. Muskulatura je posledično slaba posle imobilizacije i mirovanja.

Kineziterapijski cilj je jedinstven: vraćanje fiziološke pokretljivosti tela u svim telesnim segmentima sa akcentom na povređeni i ponovno uspostavljanje svih životnih i sportskih aktivnosti.

Kineziterapijski koncept medicinskog vežbanja je potpuno drugačiji od sportskih aktivnosti. Odlikuje se preciznošću izvođenja u vremenskom intervalu koji je zadat.

Druga odlika kineziterapije je program vežbi koji je krajnje individualan i personalizovan i izrađen na osnovu pregleda i funkcionalnog statusa svakog pacijenta.

U Ambulanti NIKA se sprovode personalizovani programi isključivo pod nadzorom terapeuta.

Po dobijanju fizioloških amplituda pokreta u telesnim segmentima, započinje faza jačanja oslabljene muskulature, kao i korekcija deformiteta, posture i biomehanike.

Kineziterapija se sprovodi i kod upućivanja na hiruršku intervenciju kao preoperativna priprema, čime se proces oporavka nakon operacije značajno skraćuje. Posle operacije u procesu rehabilitacije, sprovode se i fizikalna i kineziterapija.

Potpuno je pogrešno da se vežbe „pokažu“ pacijentu, te da se bez nadzora terapeuta sprovode u kućni uslovima. U praksi je dokazano da je vežbanje bez nadzora glavni razlog terapijskog neuspeha. Jednostavno bez sistemskog rešenja a to je kineziterapija pod nadzorom terapeuta, pacijentima se zdravstveni problem ponavlja iznova i iznova…

Vežbe za rame

Fizikalna terapija bola u ramenu – kako sprečiti – umanjiti bol u ramenu – preporuka

Preventivno nositi steznik ili kinezitraku prilikom izvođenja napornog fizičkog rada gde je rameni zglob opterećen i izložen riziku od povređivanja.

led

Led – pravi izbor kod povreda ramena

Nakon svake fizičke aktivnosti staviti led ili hladni oblog na zglob ramena ili upaljenu tetivu u trajanju od 15 minuta.

Autor teksta: Žarko Popović, viši fizioterapeut, defektolog-somatoped

POVEZANI TEKSTOVI: SPORTSKE POVREDE, FIZIKALNA TERAPIJA PRELOMA RAMENA, FIZIKALNA TERAPIJA LUKSACIJE – IŠČAŠENJA RAMENA, FIZIKALNA TERAPIJA ZAMRZNUTOG RAMENA (PAHS), FIZIKALNA TERAPIJA RUPTURE ROTATORNE MANŽETNE

ZAKAŽITE PREGLED!

Postavite pitanje

2 reagovanja na na „Bol u ramenu – fizikalna terapija – lečenje“

  1. Biljana avatar
    Biljana

    Bol u desnom ramenu,najviše kad spavam na tu stranu,brus mogu da zakopcam,ali ne mogu na primer visece delove od kujne koju su visoko nisam do sad imala problem a nisam ni povredila.Osecam kao da mi je misic zategnut Molim savet,hvalaaa

    1. Ambulanta Nika avatar
      Ambulanta Nika

      Pozdrav Biljana,
      Za početak povedite računa, mada znam da je teško kontrolisati, da ne spavate na bolnoj strani tela i poštedite se fizičke aktivnosti.
      Na bolno mesto možete da naneste nešto od analgetskih kremova, gelova koji ublažavaju bol. Ukoliko tegoba za par dana ne prestane, predlažem vam da zakažete pregled.

Ostavite odgovor

Pitajte nas i odgovaramo brzo!