Fizikalna terapija – prelom kosti – fraktura

Prelom kosti – fraktura

Prelom kosti je svaki potpuni ili nepotpuni prekid anatomskog kontinuiteta kosti koji dovodi do mehaničke nestabilnosti kosti.

Prelomi kostiju najčešće nastaju zadesima kao što su padovi, saobraćajne nesreće ili povrede nastale prilikom bavljenja sportskim aktivnostima.

Prelom kosti – fraktura – prva pomoć

PRELOM KOSTI – KAKO UTVRDITI DA LI JE KOST POLOMLJENA

Prelom kosti najčešće nastaje kao posledica velike traume – povrede. Osoba sa zadobijenim prelomom kosti u najtežim slučajevima daje sledeću kliničku sliku:

  • ne reaguje
  • ne diše
  • ne pomera se

U navedeoj situaciji HITNO započeti reanimaciju masažom srca i davanjem veštačkog disanja i pozvati hitnu pomoć! Telefonski broj hitne pomoći u Srbiji je 194

Kod teških trauma i povreda, uvek zauzeti stav da je i kičmeni stub prelomljen!!! Da biste izbegli pogoršanje povrede, ne pomerajte povređenu osobu osim ako nije neophodno.

KLINIČKA SLIKA PRELOMA KOSTI – JAKA TRAUMA

  • obilno krvarenje – kod povrede krvnih sudova
  • svako pomeranje i dodir prelomljenog segmenta izaziva bol
  • prelomljeni segment deluje deformisano
  • kost je probila kožu – kod otvorenih preloma
  • modrice i promena boje kože
  • kod preloma ruku – prsti na rukama su utrnuti zbog povrede perifernih nerava
  • kod preloma nogu – prsti na nogama su utrnuti zbog povrede perifernih nerava

PRELOM KOSTI – PRVA POMOĆ

Čak i kada se desi sumnja da je kost prelomljena, ponašajte se kao da je prelomljena!

Potrebno je odmah da potražite profesionalnu medicinsku pomoć, gde će stručnjaci omogućiti najvažnije, a to je pravilno zarastanje kosti.

Improvizovana imobilizacija preloma ruke

  • zaustaviti krvarenje – pritiskom rane sterilnom gazom, zavojem, čistom krpom ili čistim komadom odeće.
  • imobilizacija – najbolje je uraditi udlagom. Umesto udlage može da se koristi bilo koji čvrsti improvizovani predmet koji se postavlja isto kao i udlaga – iznad i ispod povređenog segmenta. Preko postavljene udlage postaviti mekane jastučiće – krpe, koji se fiksiraju za udlagu i smanjuju bol.

Improvizovana imobilizacija preloma noge

  • hladne obloge – led – krioterapija – na povređeni segment se aplikuje odmah nakon preloma kako bi se bol smanjio i sprečilo oticanje povređenog segmenta. Led ili hladna obloga se ne stavljaju direktno na kožu, već se led stavlja u krpu, frotir, kesu, pa tek onda na povređeni segment!!! Krioterapija se primenjuje naredna 24 sata od nastanka povrede.

Prelom kosti – stanje šoka povređene osobe

  • Stanje šoka povređene osobe je kod teških trauma i povreda uobičajeno, karakteriše kratko i brzo disanje – udisaji – inspirijumi kao i prisustvo nesvestica.
  • U navedenoj situaciji je potrebno da povređenu osobu postavite u položaj ležeći na leđima sa podignutim nogama kako bi se krv slivala u glavu i time sprečio gubitak svesti. Navedeni položaj se zove Trendelenburgov položaj.
  • U navedeni položaj mogu da se postave povređeni samo pod uslovom da se ne pomera povređeni segment!

Prelom kosti – dijagnostika

Kako bi se proverilo da li je kost prelomljena, utvrdila težina preloma i precizno odredila lokacija preloma, pored kliničkog pregleda je potrebno da se uradi dodatna dijagnostika.

Rentgenski snimak preloma podlaktice

  • Rtg. – rendgenski snimak – potvrda preloma i daje sliku stepena oštećenja kosti
  • CT – skener – daje detaljniju sliku preloma kostiju i okolnog tkiva – bolje je dijagnostičko sredstvo od rendgenskog snimka
  • MRI – magnetna rezonanca – daje potpunu sliku oštećenja kostiju, ligamentata, stanje hrskavica, mekih tkiva

Prelom kosti – vrste preloma

Prelomi se klasifikuju u više kategorija. Navešćemo najčešće prisutne vrste preloma.

Otvoreni prelomi gde slomljena kost probija kožu. Najveća opasnost kod ove vrste preloma je nastanak infekcije.

Zatvoreni prelomi gde koža ostaje neoštećena, a kost je prelomljena.

Dislocirani prelomi gde fragmenti kostiju nisu poravnati što iziskuje hiruršku intervenciju kako bi se fragmenti doveli u jednu ravan i time omogućilo pravilno zarastanje kosti.  

Prelomi u obliku zelene grančice karakteriše pucanje kosti, ali se kost ne lomi do kraja. Ova vrsta preloma najčešće je prisutna kod dece zato što su im kosti fleksibilnije nego kod odraslih osoba.

Prelom kosti – lečenje

Prelomljene kosti zarastaju i oporavljaju se jer su prokrvljene!

Lečenje zavisi od mesta i težine povrede. Jednostavani prelomi bez dislokacije i naprsnuća kosti – fisure, leče se imobilizacijom i mirovanjem da bi nakon skidanja imobilizacije, po zarastanju kosti, započela fiziklana i kineziterapija kao sistemsko rešenje u vraćanju životnih, radnih i sportskih aktivnosti..

Rentgenski snimak preloma šake

Svaki prelom kosti zahteva repoziciju u što kraćem vremenu proteklog od momenta povređivanja. Nekada je potrebno primeniti hiruršku intervenciju kako bi se izvršila repozicija slomljene kosti pri čemu se implementira žica, ploča, ekser ili šrafovi kako bi se održalo pravilno poravnanje kosti tokom zarastanja.

Prelomi kosti – repozicija preloma – nameštanje kosti

Repozicija preloma je primena manipulacije kako bi se kosti vratile u pravilan fiziološki položaj. Manipulaciju sa ciljem repozicije preloma podrazumeva fizičko povlačenja-razvlačenje, guranje, uvrtanje prelomljenih segmenata sa ciljem da se prelomljeni delovi kosti doveli u istu fiziološku ravan koja je osnovni preduslov pravilnog zarastanja kosti.

Prilikom sprovođenja manipulacije, zbog prisutnog bola pri samoj proceduri, da bi se bol smanjio i otklonio mogu da se koriste mišićni relaksanti, sedativi ili čak opšta anestezija koja se aplikuje pre repozicije. Nakon završene repozicije, aplikuje se imobilizacija na prelomljeni segment.

Prelom kosti – hirurška repozicija

Komplikovani prelomi kosti zahtevaju hiruršku repoziciju. Najčešće sprovođene hirurške repozicija i intervencije na kostima su:

Prelom kostiju – unutrašnja fiksacija

Hirurg ubacuje komade metala u kost kako bi je držao na mestu dok zarasta. Da bi se unutrašnja fiksacija obavila koriste se šipke, pločice i šrafovi, iglice i žice.

Hirurška repozicija preloma

Neki ljudi žive sa ovim delovima umetnutim u njih zauvek. Da bi se uklonili potrebna je naknadna hirurška intervencija uklanjanja.

Prelom kostiju – spoljašnja fiksacija

Predstavlja ugradnju šrafova u kost sa obe strane preloma unutar tela, sa direktnom vezom sa nosačem koji se nalazi oko kosti izvan tela. Ovo je obično privremeni način stabilizacije preloma i davanja vremena da kost počne da zarasta pre nego što dobijete unutrašnju fiksaciju.

Prelom kostiju – prelom zgloba – artroplastika – veštački zglob

Kod preloma zgloba ramena, lakta, kolena, gde postoje indikacije da je zglob nepovratno oštećen, potrebno je izvršiti artroplastiku – zamenu zgloba ugradnjom veštačkog zgloba – protezom. Veštački zglob – proteza, izrađuje se od metala, keramike ili od teške plastike. Novi zglob će izgledati kao  prirodni zglob i kretati se na sličan način.

Prelom kostiju – kalemljenje kostiju

Ukoliko kost ne zarasta kako bi trebalo ili sporo zarasta, implementira se dodatno koštano tkivo kako bi se spojilo sa prelomljenom kosti. Koštani kalemovi mogu poticati iz nekoliko izvora, najčešće interno, sa nekog drugog mesta na telu — obično skida kost sa vrha kuka i postavlja na mesto preloma.

Prelomi kosti – imobilizacija

Ograničavanje pokreta slomljene kosti je ključno za zarastanje. Najčešće korišćena sredstva za imobilizaciju preloma su:

  • udlaga – obično se nosi tri do pet nedelja. Udlaga se najčešće menja gipsom koji se umesto udlage aplikuje nakon šest do osam nedelja. U međuvremenu se radi kontrolni rentgenski snimci kako bi se proverio proces zarastanja.

Ortoza za prelom natkolenice

  • ortoza
  • gips

Prelom kosti – pravilna aplikacija gipsane imobilizacije

Aplikacija potkolenog gipsa

Ako prelom kosti zahteva gipsanu imobilizaciju, prvo se aplikuje udlaga. Kada otok spadne, najčešće za 5-7 dana od povrede, aplikuje se gipsana imobilizacija.

Prelom kosti – kontrolni Rtg. snimak kosti

Kontrolni Rtg. snimak najčešće se radi nakon skidanja udlage, kako bi se proverio proces zarastanja, tačnije da se izvrši provera da se kosti koje su prelomljene nisu pomerile posle repozicije.

Prelomi kosti – medikamentozna terapija

Prelome kostiju načešće prate bol, upalni procesi i otečenost. Shodno tome preporučuju se od medikamentozne terapije analgetici, lekovi koji se koriste za lečenje infekcija i lekovi koji vrše resorpciju otoka.

Prelom kosti – komplikacije posle hirurške intervencije preloma kosti:

  • LIMITIRANA POKRETLJIVOST – TRAJNA KONTRAKTURA – TRAJNO SMANJENA ILI NEMOGUĆNOST POMERANJA TELESNIH SEGMENATA
  • Akutni kompartment sindrom – AKS – nagomilavanje pritiska u mišićima može da spreči dotok krvi do tkiva, što može izazvati trajno oštećenje mišića i nerava
  • Loše srastanje – dešava se kada se ne uradi ili pogrešno uradi repozicija prelomljene kosti
  • Nesrastanje prelomljene kosti
  • Refraktura – ponovni prelom iste kosti
  • Sudekova atrofija – oboljenje koštano-mišićnog sistema – posledica dugotrajne imobilizacije i izostanka pravovremene i adekvatne fizikalne terapije

Sudeckov sindrom

  • Infekcija kostiju – osteomijelitis
  • Druga unutrašnja oštećenja: Prelomi mogu oštetiti područje oko povrede, uključujući vaše mišiće, živce, krvne sudove, tetive i ligamente

Prelom kosti – fizikalna i kineziterapija imaju za cilj

  • Sprečavanje stvaranja otoka i kasnije hematoma
  • Brže zarastanje preloma – ubrzavanje procesa stvaranja mladih koštanih ćelija
  • Primena analgetske fizikalne terapije – terapije bola
  • Primena kineziterapije

Prelom kosti – fizikalna terapija

Odmah po prelomu kosti, na povređeno mesto može da se plasira led i primeni krioterapija u narednih 24 sata od povrede. Razlog hlađenja povređenog segmenta je sprečavanje nastanka otečenosti tako što se primenom leda vrši vazokonstrikcija krvnih sudova – sužavanje – a samim tim se sprečava stvaranje izliva.

Prelom kosti – fizikalne procedure koje ubrzavaju proces zarastanja i mogu da se koriste odmah po prelomu

Prelom kosti – terapija magnetom i interferentnim strujama – ubrzavanje procesa srastanja preloma

Elektromagnetni talasi koji se koriste u fizikalnoj terapiji, posebno su od koristi u terapiji preloma kosti. Frekvencija magneta od 70 Hz je blagotvorna i ubrzava proces stvaranja mladog koštanog tkiva tako da kosti duplo brže srastaju.

Terapija magnetom može da se koristi i sa imobilisanim prelomljenim segmentom već od prvog dana od nastanka preloma!

Isti terapijski efekat se postiže i primenom interferentnih struja, a koje je moguće primeniti po skidanju imobilizacije ili odmah, kod pacijenata koji koriste imobilizaciju preloma ortozom!

Po skidanju imobilizacije, koriste se sve dostupne fizikalne aparaturne procedure sa ciljem pospešivanja zarastanja preloma, pospešivanja cirkulacije, terapije bola, resorpcije izliva i hematoma i kao priprema za kineziterapiju – medicinsko vežbanje.

Prelom kosti – kineziterapija – medicinsko vežbanje

Najčešći problem po skidanju imobilizacije je nemogućnost izvođenja fizioloških amplituda pokreta telesnih segmenta, tačnije ograničena pokretljivost nastala zbog nastanka kontraktura – mišićnih grčeva.

Saniranje kontraktura je obično bolno, primenjuju se najčešće pasivni pokreti, ali je tendencija da se sam pacijent, položajno, aktivno bori za svaki stepen više u pokretljivosti.

Prelom ruke – mitela

Po dobijanju fizioloških amplituda pokreta i otklanjanju bolova, započinje se sa procesom jačanja oslabljene muskulature, korekcijom posture i biomehanike.

Povratkom svih životnih, radnih i sportskih aktivnosti – korekcijom biomehanike i balansa, proces rehabilitcije je završen.

Autor teksta: Žarko Popović, viši fizioterapeut, defektolog-somatoped

POVEZANI TEKSTOVI: PRELOM RAMENA, SPORTSKE POVREDE, BOL AHILOVE TETIVE, PLANTARNI FASCITIS, BOL U SKOČNOM ZGLOBU, IŠČAŠENO RAME, POVREDE KOLENA

ZAKAŽITE PREGLED!

Ostavite odgovor

Pitajte nas i odgovaramo brzo!